Adresa
Divka Budaka 1d, Zagreb
Radno vrijeme
Pon-pet: 8:00-15:00
Vikend: zatvoreno
Blended learning je metoda koja kombinira najbolje od online učenja i klasičnog podučavanja u učionici. Budući da smo u Futuri uvijek bili skloni eksperimentiranju s inovativnim načinima rada i predavanja, ovo polugodište smo odlučili isprobati blended learning s našim maturantima u nastavi predmeta Skriptni jezici i web programiranje.
Jedna od glavnih prednosti online učenja je mogućnost učenja vlastitim tempom, dok je kod standardnog podučavanja to dostupnost nastavnika za bilo kakva pitanja ili asistenciju. Kod blended learning metode, ova dva benefita se susreću u jednom nastavnom satu. To je iznimno korisno kod obrađivanja zahtjevnog gradiva, naročito ako ono uključuje i praktičan rad. Upravo iz tih razloga, blended metoda učenja nam se činila kao najprikladniji način obrade određenih dijelova predmeta Skriptni jezici i web programiranje.
Naime, naši maturanti tijekom ovog polugodišta u sklopu tog predmeta izrađuju web aplikacije korištenjem Django web frameworka, koji je inače open-source i besplatan te se temelji na programskom jeziku Python. Trenutačno uče kako izraditi modele koji su klase na temelju kojih nastaju tablice u bazama podataka da bi se, u kasnijoj fazi, aplikacija spajala na tu bazu i u web preglednik povlačila podatke iz nje. Zvuči složeno, no to je zapravo tehnologija prema kojoj rade sve moderne web aplikacije, kao što su (između ostalih) Facebook ili Reddit.
Ako gotovo ništa niste shvatili u prethodnom odlomku, to nije čudno (nemojte se uzrujavati!) jer, mada je ovo „uobičajena“ tehnologija, za njeno razumijevanje potrebna je određena razina informatičkih znanja. Da bi naši učenici lakše svladali ovo gradivo, obradili smo ga blended learning metodom. Unaprijed smo pripremili video lekcije za labose koje su učenici trebali sami pregledati na satu na kojem je bila prisutna i profesorica. Pri tom je svaki učenik videa pregledavao na vlastitom računalu, vlastitim tempom, mogao ih je premotati, zaustaviti, zatražiti dodatno objašnjenje uživo, pregledati dva puta… Dakle, napraviti što god je bilo potrebno kako bi informacije iz video lekcija bile shvaćene i upamćene.
U nastavku sata, učenici su prešli na praktični zadatak čiju su teorijsku podlogu naučili iz prethodno pregledanih materijala. I ovaj put su bili maksimalno samostalni u brzini izvršavanja zadatka, iako su u bilo kojem trenutku mogli zatražiti asistenciju profesorice. Sat je bio zaključen pregledom statusa izvršenja zadatka i rezimeom naučenog.
Uz ovakav način predavanja i učenja, korištenjem blended learning metode, školski sat zapravo se optimalno iskorištava. Učenicima nije nametnuta točno određen tempo svladavanja gradiva, ali je postavljen cilj koji svaki učenik, na način koji mu najviše odgovara, treba (ali i može) ostvariti. Također, olakšava posao nastavniku koji ne treba cijeli sat predavati svima na isti način što, uzevši u obzir različite potrebe učenika, ni za nastavnika ni za učenika nije poželjno, već dozvoljava staviti fokus na učenike kojima je potrebno dodatno objašnjenje ili asistencija. Pri tom školski sat teče za svakog učenika dinamično, ispunjeno i korisno.
Održavanje nastave blended learning metodom može zvučati zahtjevno u pogledu potrebe za izradom materijala za teorijski dio sata, no dugoročni benefiti – kao i mogućnost „recikliranja“ sadržaja za druge predmete ili iduće generacije – svakako nadmašuju početni uloženi trud.
