Praktično s ekonomistima – simulacija intervjua za posao i poduzetničkih osobina

Da bi učenje teorije polučilo svoje prave rezultate, stečeno znanje je potrebno primijeniti u praksi. Još je veći benefit ako se zadaci obavljaju timski jer onda osim obrazovnog ishoda, učenje ostvaruje i odgojne ciljeve. Zato naši profesori ekonomske skupine predmeta rado u svoju nastavu uključuju praktične zadatke koji se moraju realizirati timski. Zbog toga je mjesec studeni u Futuri bio pun simulacijama stvarnih životnih situacija, a ovaj put su u fokusu bili intervju za posao i prikaz poduzetničkih osobina.

Kada smo razgovarali s našim nastavnicima zbog čega često u svoju nastavu uključuju timski rad u kojem učenici sami obavljaju većinu posla, odgovor je bio daleko od očekivanog „Ha, pa tako mi je najlakše.“. Dapače, profesorica Vedrana Sabljo lijepo je izložila koje ishode očekuje iz takvih aktivnosti.

 – Kod učenika mi je bitno da sami nešto istraže i potrude se shvatiti što su pronašli i pročitali. To je način rada na razvoju samostalnog razmišljanja jer nema smisla da uče napamet, sve će zaboraviti. – objašnjava profesorica Sabljo. – Kada istraže i shvate o čemu se radi, trebaju pripremiti izlaganje za ostatak razreda što često rade u paru ili timu čime se potiče njihovu emocionalnu inteligenciju i stvaralaštvo razmjenom iskustava i stajališta. Naravno, za vrijeme istraživanja sam im dostupna za smjernice i pojašnjenja kao i za vrijeme predstavljanja i rezimiranje poslije izlaganja.

U nastojanju da kroz praktične zadatke učenici nauče više o stvarnim poslovnim situacijama, profesorici Sabljo pridružio se i profesor Mateo Kušić. Osmislili su dvije zanimljive simulacije za učenike 1. i 3. razreda – igrani prikazi poduzetničkih osobina i simulacija intervjua za posao.

Igranje poduzetničkih osobina

Pod nastavom predmeta Poduzetništvo kod profesorice Sabljo, učenici 1. razreda smjera ekonomist trebali su naučiti koje su osobine prosječnog poduzetnika. U udžbeniku je bio naveden cijeli popis njih, ali kako učenicima može biti zanimljivo suhoparno štrebanje nekih tamo riječi i karakteristika koje možda čak ni ne razumiju kako treba? Da bi se to izbjeglo i da bi ih učenici zaista zapamtili i razumjeli, profesorica im je dala genijalan zadatak.

Svaki tim od po tri učenika dobio je jednu poduzetničku osobinu koju je trebao prezentirati kroz mali igrokaz. Učenici su trebali osmisliti scenu kroz koju će biti prikazana situacija u kojoj se dodijeljena osobina očituje bez da je izravno spominju. Nakon što učenici odglume svoju kratku scenu, ostatak razreda treba pogoditi o kojoj je osobini riječ.

Tijekom pripreme igrokaza, a i prilikom njihovih izvedbi, bilo je puno smijeha i zabave. Osim naučenog, učenici su u svoje igrokaze ubacivali i mrvice humora te maksimume od svojih glumačkih talenata. Uz malu pomoć i komentare profesorice Sabljo, jedne druge su naučili ono što im brojne stranice udžbenika ne bi mogle razjasniti – kako se poduzetnik ponaša u pravim životnim situacijama.

Simulacija intervjua za posao

Ekonomisti iz 3.A prošli su kroz dvije simulacije intervjua za posao. U jednoj, kod profesorice Sabljo na predmetu Upravljanje prodajom, dio njih je morao igrati ulogu poslodavca koji traži radnika prodavača, a u drugoj, kod profesora Matea Kušića, su svi redom pokušali dobiti radno mjesto u odjelu Prodaje i marketinga.

Kod pripreme za intervju u sklopu nastave Upravljanja prodajom, učenici su morali znati dvije stvari – koji su standardni radni zadaci i potrebne vještine za poziciju prodavača te su trebali istražiti kako izgledaju razgovori za posao. Kroz oba dijela teoretske pripreme za zadatak vodila ih je profesorica Sabljo, a u praktičnom dijelu morali su se snaći sami. Po tri učenika su igrala uloge osoba koje intervjuiraju kandidate za posao i pri tom su se trebali voditi idejom kako na najbolji način saznati njihove kvalifikacije. Učenici koji su glumili kandidate morali su znati na koji način se primjereno predstaviti te koje bi bile njihove – naravno, zamišljene – vještine koje donose na radno mjesto.

Sličnu stvar su radili i kod profesora Kušića, no tada su svi učenici bili kandidati u imaginarnom selekcijskom procesu. Prije svega su trebali saznati što radi osoba na poziciji referenta u prodaji i marketingu da bi znali kako se prezentirati svom potencijalnom poslodavcu, u ovom slučaju, profesoru Kušiću.

Tko je na kraju dobio posao? Ne smijemo vam reći, ali se nadamo da će im ovakve vježbe pomoći da jednog dana s lakoćom dođu do pozicije koju žele. Iako će opisi tih radnih mjesta kod svakog od njih varirati, jedno će biti zajedničko – znat će ostaviti dobar dojam u službenoj komunikaciji što je vještina koju su kroz ove vježbe definitivno svladali.