POSJET ZAGREBAČKOJ KATEDRALI

U ponedjeljak, 25. ožujka, učenici škole „Futura“ s prof. Tomislavom Galovićem i prof. Ružicom Belić, bili su u posjetu zagrebačkoj katedrali, crkvi sv. Katarine, crkvi sv. Franje na Opatovini, te razgledali znamenitosti Gornjeg grada. U posjetu katedrali mogli smo saznati puno važnih povijesnih činjenica, od početka gradnje katedrale, osnutka zagrebačke nadbiskupije koju je utemeljio mađarski kralj Ladislav 1094. godine. Sve te znamenitosti pokazao nam je vlč. Katanec, koji nas je nakon obilaska zagrebačke katedrale i Opatovine poveo u šetnju Gornjim gradom.

ZAGREBAČKA KATEDRALA

Katedrala je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sveti Stjepan kralj.  Brzo nakon osnutka biskupije u Zagrebu (oko 1094. god.) počelo se s gradnjom stolne crkve u prelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila završena i posvećena. Uskoro je ona teško oštećena zbog provale Tatara (1242. god.). Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama, a u 17. stoljeću dobiva svoj masivni renesansni toranj. Požari i navala neprijatelja više su je puta oštećivali, ali najteži udarac ju je zadesio u potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880-1906), po nacrtima graditelja F. Schmidta i pod vodstvom Hermanna Bolléa. Tada je zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljeća.

U katedrali, uz druge velikane, tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan kojih su kosti ovamo prenesene 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neu Stadt), Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik i drugi. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.

Natpis u katedrali pisan glagoljicom ispisan je na spomen 1300. obljetnice pokrštenja Hrvata 1941. g. a glasi:
SLAVA V’ VIŠNJIH BOGU – NA SPOMEN 1300. GODIŠNJICE POKRŠTENJA HRVATSKOGA NARODA KOJI SE ZAVJERI NA VJEČNU VJERNOST PETROVOJ PEĆINI PRIMIVŠI OD NJE OBEĆANJE OBRANE U SVAKOJ NEVOLJI DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA ČUVAJUĆI SVETINJE PRADJEDOVA PREPORUČUJUĆI HRVATSKU DOMOVINU VELIKOJ BOGORODICI – MCMXXXI

Učenici su mogli vidjeti i grob bl. Kardinala Alojzija Stepinca koji je bio na čelu Crkve u Hrvata u vrijeme sukoba velikih ideologija, fašizma i komunizma, te svojim odlučnim stavom odigrao veliku ulogu u tim teškim vremenima.

[mp_image id=”7374″ size=”full” link_type=”custom_url” link=”#” target=”false” align=”left” margin=”10,10,none,none”]

[mp_row_inner]

[mp_span_inner col=”12″]

[mp_text]

CRKVA SV. KATARINE ALEKSANDRIJSKE

Uz sve ove znamenitosti učenici su posjetili i crkvu sv. Katarine Aleksandrijske. To je najpoznatija hrvatska barokna crkva. Smještena je na Trgu Katarine Zrinske, podignuta u sklopu nekadašnjeg isusovačkog kompleksa na zagrebačkom Gornjem gradu.  Svodovi i zidovi crkve ukrašeni su tipičnom raskošnom baroknom štuko dekoracijom koja potječe iz 1732. godine. Crkva je temeljito obnovljena nakon potresa 1880. godine prema projektu Hermanna Bollea.

KAMENITA VRATA

Kamenita vrata su jedan od najbolje očuvanih spomenika starog Zagreba. Dio su obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca i jedna su od vrata koja postoje još i danas. Sagrađena su u 13. stoljeću, a svoj današnji oblik dobila su 1760. godine. U prolazu vrata smještena je kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, čiji blagdan se slavi 31. svibnja, a prema slici koja je neoštećena preživjela veliki požar 1731. godine. Kamenita vrata ovjekovječena su u Šenoinu romanu Zlatarovo zlato (1871.), koji govori  o zagrebačkom zlataru Krupiću i njegovoj kćeri koji su živjeli u Kamenitoj ulici. Šetnjom zagrebačkom katedralom i Gornjim gradom, učenici su mogli vidjeti brojne kulturne i povijesne znamenitosti i naučiti puno o povijesti svoga grada, te naučiti ponešto o mnogobrojnim crkvama kao simbolima vjere i opstanka hrvatskog naroda na ovim prostorima u burnim vremenima naše povijesti.

[/mp_text]

[/mp_span_inner]

[/mp_row_inner]

 

[mp_row]

[mp_span col=”12″]

[mp_image_slider ids=”7375,7376,7377,7371,7372,7379,7380″ size=”full” animation=”fade” smooth_height=”false” slideshow=”true” slideshow_speed=”7″ animation_speed=”600″ control_nav=”true”]

[/mp_span]

[/mp_row]