Posjet Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleže

Učenici 4.a i 4.t  razreda su u pratnji profesorice Vinovčić 19.12.2017. posjetili Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža, na taj su se način pobliže upoznali s životom i stvaralaštvom jednog od najistaknutijih hrvatskih pisaca 20. st. čija djela rado čitaju.

Dom Miroslava Krleže obuhvaća dio ostavštine Miroslava Krleže: stilski namještaj, slike, skulpture, predmete umjetničkog obrta, fotografije, oko 4 300 knjiga i časopisa te ostali inventar stana u kojemu su Miroslav i Bela Krleža živjeli od 1952. g. do smrti. Zbirka je otvorena za javnost 2001.

Miroslav Krleža (1893. – 1981.), jedan od najistaknutijih hrvatskih pisaca 20. st., autor je brojnih djela: romana, drama, pjesama, novela i pripovijesti, dnevnika, zapisa i memoarske proze te utemeljitelj nekoliko časopisa. Od 1950. g. Krleža je bio na čelu Leksikografskog zavoda, koji danas nosi njegovo ime. Upravo je u Krležinim dramama njegova supruga Bela (s kojom se vjenčao 1919. i proveo 62 godine) ostvarila svoje najbolje uloge.

U trideset godina stanovanja na Gvozdu Krleža je napisao niz rasprava i eseja, dramu Aretej (1959.), roman Zastave (1962.) i scenarij za film Put u raj (1970.). Od 1977. g. Krleža više nije napuštao ovaj stan.

Bela Krleža (1896. – 1981.), nakon završene učiteljske škole,  paralelno s učiteljskim poslom, privatno je učila glumu. Glumila je u zagrebačkomu Hrvatskom narodnom kazalištu od 1929. do umirovljenja 1966. g. Najveće uspjehe postigla je glumeći u dramama svog supruga: kao barunica Castelli (Gospoda Glembajevi) nastupala je od praizvedbe 1929. pa do posljednje postave 1963. g., kao Laura Lembah i Madlen Petrovna (U agoniji), Melita i Klara (Leda) te Klara Anita (Aretej).

[mp_row]

[mp_span col=”12″]

[mp_image_slider ids=”5704,5705,5706,5707″ size=”full” animation=”fade” smooth_height=”false” slideshow=”true” slideshow_speed=”7″ animation_speed=”600″ control_nav=”true”]

[/mp_span]

[/mp_row]