Adresa
Divka Budaka 1d, Zagreb
Radno vrijeme
Pon-pet: 8:00-15:00
Vikend: zatvoreno
U čast obilježavanja mjeseca matematike, ovog smo se ožujka bavili dvjema mega popularnim brojčanim slagalicama – sudoku i kakuro. Profesorice Jakše i Rumec svoje su učenike podučile, zabavile, a nekima zadale i poprilične brige u pokušaju svladavanja logike rješavanja ovih osebujnih križaljki. E, da, između svega se ugurao i dan broja Pi. Baš pravi matematički mjesec.
Ako se nikada niste susreli sa sudokuom ili kakurom, onda mora da nikada niste u rukama držali dobre stare novine jer vrlo često ili jedna ili druga slagalica budu smještene među zadnjim stranicama, uz ostale križaljke i dnevni horoskop. Suprotno očekivanjima proizašlima primarno iz njihovog imena, nijedna od ove dvije matematičko-logičke križaljke ne potječe iz Japana. Ma čak ni iz Azije.
Kakuro je slagalica sastavljena od crnih i bijelih polja koja se rješava na način da se bijela polja ispunjavaju brojevima od 1 do 9 koji se ne smiju ponavljati te čiji je zbroj jednak broju priloženom u crnom polju na početku retka ili stupca. Kakuro je umotvorina Kanađanina Jacoba E. Funka, zaposlenika američke tvrtke Dell Magazines, poznate po tiskanju magazina križaljki i logičkih slagalica, koja je prvi kakuro objavila 1966. godine pod nazivom Cross Sums. Izrazitu popularnost je doživjela tek od 1980. kada je prvi put objavljena u Japanu gdje je u konačnici i stekla svoje današnje, općepoznato ime.
Za razliku od kakura, koji ne mora nužno biti pravilnog oblika kvadrata ili pravokutnika, standardni sudoku u obliku je kvadrata najčešće podijeljenog na 9 manjih kvadranata unutar kojih je po 9 polja. Za ispunjavanje sudokua koriste se brojevi od 1 do 9 koji se ne smiju ponavljati u retku, stupcu ili svom kvadrantu. Priča o sudokuu kreće u drugoj polovici 18. stoljeća kada je švicarski fizičar, Leonhard Euler, došao do koncepta latinskih kvadrata, matrica sastavljenih od n x n broja kvadratića ispunjenih simbolima koji se ne ponavljaju u retku ili stupcu. (Ipak, postoje nagađanja da je sudoku ipak nešto stariji i da je nastao nešto istočnije.) Kao moguću razonodu prepoznat je od strane iste tvrtke, Dell Magazines, 13 godina nakon kakuroa, kada je bio prvi put objavljen u jednom od njihovih izdanja. Prošlost se ponovila, pa je sudoku postao popularan tek sredinom 80-ih u Japanu.
-
Učenici rješavaju kakuro… -
…a ovdje rješavaju sudoku križaljku.
Sve ovo su i naši učenici naučili tijekom mjeseca matematike. Nastavnice Rumec i Jakše za njih su pripremile prezentacije, Kahoot kvizove kako bi provjerili svoje znanje i donijele na hrpe primjeraka slagalica. Bilo je svakakvih reakcija – od potpunog udubljenja i uživanja u kombiniranju brojeva do beznadnog hvatanja rukama za glavu. Počelo se s jednostavnim sudoku slagalicama, a plan je bio prijeći i na kakuro. Međutim, neki su obeshrabreni svojim sudoku (ne)uspjesima na tom putu odustali. To je isto u redu, treba netko rješavati i one obične križaljke.
Također, iako je pao na nedjelju, 14.3., dan broja Pi svakako smo ugurali u naš raspored, pa mu je profesorica Anita posvetila koji sat uz tumačenje njegove važnosti i primjenjivosti.
Sve u svemu, cijenjeni čitatelju, vama možda zvuči kao da smo se cijeli mjesec samo igrali, ali niste ni svjesni koliko dobro su nam se moždane uznojile. Ako nam ne vjerujete, evo izvolite, dižite mentalne utege sami: https://sudoku.com/hard/
