Međunarodni dan sreće i predavanje o ekonomiji sreće

Sreća, odnosno zadovoljstvo životom, vrlo je bitan pokazatelj stanja društva, zato se sve više uzima u obzir kao bitan faktor kod promatranja gospodarskih kretanja. Iz tog razloga, uoči Međunarodnog dana sreće, 18. ožujka smo organizirali predavanje profesorice Anite Freimann s Ekonomskog fakulteta u Osijeku na temu ekonomije sreće. Profesorica Freimann predavanje je održala putem Zooma, a video izlaganju su prisustvovali svi naši ekonomisti, uključujući i profesorice Sabljo i Pašalić bez čijeg truda ono ne bi bilo realizirano.

Zašto smo uopće slušali o ekonomiji sreće? Zato što je to novi ekonomski koncept koji se sve više razmatra kao realno mjerilo kvalitete života građana. Dosad je to obično bio BDP – odnosno, bruto društveni proizvod – čiji se rast uzimao kao pokazatelj povećanja kvalitete življenja u nekoj zemlji. Međutim, američki ekonomist Richard Easterlin je kroz svoja istraživanja zaključio da ne postoji direktna povezanost između rasta BDP-a i zadovoljstva građana neke zemlje, odnosno da više novca ne znači nužno i veću sreću.

Ipak, da je sreća bitna u globalnim okvirima, priznali su i Ujedinjeni narodi:

Opća skupština, (…) svjesna da je potraga za srećom temeljni čovjekov cilj, (…) prepoznajući također potrebu za inkluzivnijim, pravednijim i uravnoteženijim pristupom gospodarskom rastu koji promiče održivi razvoj, iskorjenjivanje siromaštva, sreću i blagostanje svih naroda, (…) odlučuje proglasiti 20. ožujka Međunarodnim danom sreće, (…) poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i ostale međunarodne i regionalne organizacije (…) da obilježe Međunarodni dan sreće na prikladan način te obrazovnim i drugim aktivnostima utječu na povećanje javne svijesti (…).

(izvor: Wikipedija)

Prvi Međunarodni dan sreće obilježen je 20. ožujka 2013., a ove godine on je pao u nedjelju. Budući da nedjeljom (hvala Bogu, rekli bi neki) ne idemo u školu, Dan sreće smo obilježili u petak, 18. ožujka, kada smo u našim učionicama putem Zooma ugostili Anitu Freimann, izvanrednu profesoricu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (EFOS). Profesorica Freimann nam je pričala o samoj ideji ekonomiji sreće te zašto je ona postala popularan pojam u okviru znanosti o ekonomiji. Profesorica Freimann i sama je doktorirala na tu temu – njena doktorska disertacija bavila se mjerenjem subjektivnog blagostanja u lokalnoj zajednici pri čemu je došla do indeksa sreće grada Osijeka. Ako nekoga zanima, on je bio 3.44 od maksimalnih 5. Neloše, dragi Osječani!

Zanimljivost je da je mala himalajska država Butan tijekom 70-ih godina 20. stoljeća prva uvela koncept bruto nacionalne sreće kao mjerila razvoja zemlje i društvenog blagostanja. Premda se ovakvo nešto dosad nije uvelo u službene računice, i europske institucije su se počele baviti ovom idejom, pa je 2016. godine provedeno veliko istraživanje procjene kvalitete života u Europi. Sjećate se popularnog statusa Danske kao najsretnije zemlje? E, pa ono je proizašlo upravo iz ovog istraživanja.

Učenik 2.A razreda napravio je malu prezentaciju o Danu sreće i ekonomiji sreće, a vjerujemo da je predavanje profesorice Freimann našim ekonomistima dalo jednu novu perspektivu o tome što je bitno uzeti u obzir kada promišljamo o tijeku razvoja gospodarstva. Novac zaista nije jedino mjerilo sreće, pa bi stoga bilo zanimljivo da se blagostanje u budućnosti ne promatra samo kroz prihode, rashode i BDP već da uzimamo u obzir sreću svakog pojedinca i zdravlje njegovog prirodnog i društvenog okruženja.