Adresa
Divka Budaka 1d, Zagreb
Radno vrijeme
Pon-pet: 8:00-15:00
Vikend: zatvoreno
U sklopu Erasmus+ projekta „Reflective teaching/learning“ dobili smo zadatak da se osvrnemo na školsku godinu. Razmislili smo kakav tip nastave nam je najbolje odgovarao, čega bismo voljeli vidjeti više, čega manje te što bismo voljeli izvući iz ove školske godine. Ovo malo istraživanje provela je profesorica Vinovčić na temelju predmeta Hrvatski jezik s učenicima 4.t razreda, maturantima smjera tehničar za računalstvo.
Učenici su kao prvi zadatak trebali prema vlastitom mišljenju poredati od najvišeg do najmanjeg stupnja korisnosti i popularnosti neke od „neobičnijih“ metoda kojima su obrađivali i učili gradivo prethodne godine. Kako bi im usmjerila fokus, nastavnica ih je podsjetila na satove debate o književnim tekstovima, korištenje digitalnih alata i kratkih filmova na stranom jeziku u svrhu razumijevanja književnog djela, iskustveno učenje čiji je poseban primjer bio obrada djela „Zločin i kazna“ kroz uprizorenje osjećaja i događaja u priči glavnog lika te terenske satove u kojima su se šetnjom kroz grad susretali lokacije nazvane prema poznatim književnicima, prisjećali se njihovih djela i detalja iz njihovih biografija uz pomoć svojih mobilnih uređaja.
Najpopularnija je metoda bila korištenje digitalnih alata, posebice filmova na stranom jeziku u svrhu upoznavanja s književnim djelom. Njena je pozicija u prosjeku bila 1,65, a neki od razloga za taj izbor bili su: sklonost prema digitalnim medijima općenito, sklonost prema vizualnom učenju, lakše povezivanje sadržaja i veća atraktivnost nastave, puka navika, zabava, atraktivnost samog filma kao medija te jednostavnost korištenja i pristupa takvim sadržajima.
Druga najpopularnija metoda bila je iskustveno učenje s prosječnom pozicijom 2. Najzastupljeniji razlog tog izbora bila je mogućnost asocijacije i poistovjećivanja s okolnostima protagonista. Sličan razlog popularnosti, uz mogućnost kretanja u prirodi i boravka van škole, stajao je i iza rangiranja metode terenskog/interaktivnog učenja čija je prosječna pozicija bila 3,2.
Prosječnu poziciju u vrijednosti od 2,83 zauzela je metoda debate i to primarno zato što su učenici uživali u međusobnoj komunikaciji, osmišljavanju argumenata i upoznavanju mišljenja svojih razrednih kolega. Isto tako, metoda debate je ohrabrivala učenike za izražavanje vlastitih stavova te im pomagala u aktivnom uključenju u nastavu.
Na pitanje „Koje metode i materijale bi volio da profesorica (češće) koristi u nastavi?“, 14 od 19 učenika je predložilo filmove i/ili medijske sadržaje, 9 učenika je (neovisno ili u kombinaciji s nekim drugim materijalom) navela kvizove, a ostale popularne metode su bile debata i terensko ili interaktivno učenje. Od metoda i materijala koje učenici najradije uopće ne bi koristili u nastavu, najčešće su navođeni: rad s tekstovima, pisanje i vođenje bilješki, učenje tekstova napamet, pisanje eseja i velikih pismenih provjera, a među odgovorima se našlo i jedno spominjanje debate, ali i iskustvenog učenja kao nepoželjnih metoda.
Maturanti kao maturanti, na pitanje o svojim ovogodišnjim ciljevima, 13 od 19 učenika vrlo je jasno zacrtalo polaganje državne mature. Pet učenika kao cilj si je postavilo više truda i učenja, a dva učenika su istaknula kako bi voljeli sudjelovati u Erasmus+ projektima.
Osim ove evaluacija pristupa predavanju i učenju, naši učenici i nastavnici su u drugom polugodištu prošle školske godine u sklopu „Reflective teaching and learning“ projekta testirali drukčije načine obrađivanja prirodoslovnih predmeta. Pri tom su koristili iduće četiri metode: obrnuto učenje (flipped learning), debatu, učenje kroz eksperimente i CLIL metodu (kombinirano učenje teorije određenog predmeta i stranog jezika). Na kratkom posteru koji ćete način klikom na link u nastavku možete pogledati kako je to izgledalo, kako nastavnici gledaju na svoj rad te što smo zaključili iz tog malog eksperimenta.